Turske poslovice, frazemi i izrazi uz leksem „bayram“

Hrvatski i turski jezik različiti su na nekoliko razina. Osim one genetske, pri učenju turskoga jezika do izražaja dolazi i tipološka gdje turski karakterizira 1) aglutinativnost pa su sufiksi ključni u izražavanju temeljnih gramatičkih kategorija, tvorbi riječi, a utječu i na sintaksnu razinu te 2) SOP (subjekt-objekt-predikat) poredak rečeničnih dijelova, za razliku od hrvatskoga SPO poretka.

No osim navedenih čimbenika, jedan od važnijih, koji oni koji uče strani jezik trebaju savladati, jesu frazemi i poslovice, ali i ustaljeni izrazi. Svi su oni usko vezani uz kulturu samoga naroda, njegove običaje, religiju i sl. Ovom prilikom donosimo turske poslovice, frazeme i najčešće izraze koji uključuju leksem bayram, njihova objašnjena te – ako postoje – ekvivalente u hrvatskome jeziku. Osim toga, iskazujemo nadu da će interes za proučavanje frazema porasti.

Već se i letimičnim pregledom komentara i prijevoda poslovica dade uočiti kako se kulturološka komponenta prisutna u motivima i motivaciji turskih poslovica i frazema često gotovo i potuno gubi njihovim prijevodom pa tako originalna turska slikovitost nekad nažalost ni ne može biti dosljedno prenesena u hrvatski jezik. Upravo tada na vidjelo izlazi važnost konteksta, tj. uključenosti upotrebljene poslovice u konkretnu situaciju što je ključno za njezinu realizaciju: za govornike jezika kada je riječ o shvaćanju i uklapanju toga ustaljenog izraza u aktivnu komunikaciju, a onima koji tek uče jezik, izrazito je važno za pamćenje, ali i usvajanje jezične logike i semantike na čijoj je podlozi poslovica/frazem izgrađena.

Riječ bajram u hrvatskome jeziku definirana je kao (najveći) islamski praznik, a u turskome označava 1) dan(e) od religijske ili državne važnosti koji se proslavlja(ju); praznik, blagdan, 2) dan koji se posebno obilježava te 3) sreću, radost, veselje.

POSLOVICE

Akıllı düşünesiye kadar deli bayram eder /oğlunu evlendirir/.
dosl. Dok se pametan smisli, luđak praznikuje /oženi sina/. -> Dok se pametni napametuju, budale se nažive.
Osoba koja manje razmišlja i mozga prođe bolje nego netko tko puno razmišlja, ali ne djeluje.

Arife günü /Ramazan’da/ yalan söyleyenin /oruç yiyenin/ bayram günü yüzü kara çıkar /olur/.
dosl. Tko laže /ne posti/ dan uoči praznika /u Ramazanu/, postiđen je kada praznik dođe. -> U laži su kratke noge.
Budući da su u laži kratke noge, lažov postiđen kada se sazna da je slagao.

At ölür, itlere bayram olur.
dosl. Kad konj umre, psima je praznik. -> Dok jednome (ne) smrkne, drugome (ne) svane.
Nečija smrt ili prekid dužnosti koristi onima koji su niže kvalificirani.

Ayı görmeden bayram etme.
dosl. Ne slavi dok ne ugledaš mjesec. -> Ne pravi ražanj dok je zec još u šumi.
Dok se posao ne obavi do kraja, ne treba se veseliti kao da je učinjen. -> Ne raduj se prerano.

Bayramda borç ödeyene ramazan ağır /kısa/ gelir.
dosl. Onome koji za bajram mora isplatiti dug, mjesec ramazan prođe brzo /traje kratko/. -> Dug je zao drug.
Osobi koja mora uskoro isplatiti dugove dani prolaze brzo.

Deliye (göre) her gün bayram.
dosl. Ludome je svaki dan praznik. -> Blago budali, cijeli život provede u veselju.
Govori se za one koji se u svakoj prilici ponašaju kao da je praznik, koji svemu pristupaju kroz veselje i šalu.

Dilenciye borçlu olma, ya düğünde ister ya bayramda.
dosl. Nemoj se zadužiti kod bestidnika, zatražit će isplatu duga ili na svadbi ili na praznik.
Ne treba se zadužiti kod osobe koja misli samo na svoju korist jer se ne zna gdje će i kada javno osramotiti.

El ile gelen düğün bayram.
dosl. Svadba koja dođe s tuđincima je bajram. -> Zajedno je lakše -> Zajedno smo jači.
Lakše je trpjeti probleme i muke ako ih trpi više ljudi, nego sam jedna osoba. -> Bijeda je lakša u društvu. -> Lakše je kad su svi u istim problemima.

Meyhanecinin yüzünü bayram topu güldürür.
dosl. Bajramski top razveseli vlasnika kafane.
Kada se ukine zabrana zbog koje se nekome smanjio promet ili posao, taj se veseli njezinu ukidanju. Ljudi su sretni kada zarađuju.

İki bayram arası düğün olmaz.
dosl. Nema svadbe između dvaju praznika. -> Vjenčanje u svibanj i ode sve u propanj.
Savjet prema kojemu se sklapanje braka ne treba obavljati između bajramskog namaza ujutro i petkovne molitve, u slučaju da prvi dan vjerskoga praznika padne na petak tj. džumu.

FRAZEMI

Arifeyi gösterip bayramı göstermemek.
dosl. Pokazati dan uoči praznika, a ne i sam praznik.
Rukovoditi posao uspješno do samoga kraja, ali onda ne biti uspješan.

Aş pişti, bayram geçti.
dosl. Hrana se ispekla, a praznik prošao. -> Prošla baba s kolačima. -> Prošao voz.
Trebalo je postupati ranije.

Bayram değil, seyran /düğün/ değil (eniştem beni niye öptü?)
dosl. Nije praznik, nije izlet /svadba/ (zašto me je zet poljubio?) -> Čije li će pašče krepati? -> Što se krije iza ovoga?
Govori se kada se sumnja u iskrenost nečijih postupaka i pretpostavlja da postoji kakav osobni razlog iza određene bliskosti.

Bayram etmek (yapmak)
Jako se veseliti, (ob)radovati
Koristi se i: düğün bayram etmek

Bayram geçtikten sonra, kınayı götüne /kıçına/ yakmak
dosl. pejor. žarg. Obojati kanom dupe kada prođe bajram. -> Kasno se je*enom kajati.
Pejorativno, žargonski: i dok se kanom pred svadbu tradicionalno boje ruke, kada „prođe baba s kolačima“, od te kane nema koristi, pa nije ni važno što će se njome obojati.

Birisi için bayram yapmak
Napraviti mnogo za nekoga

Bayram haftasını mangal tahtası anlamak
dosl. Razumjeti „tjedan praznika“ kao „ploča za roštilj.“
Pošalica; koristi se kada nešto netko protumači potpuno pogrešno.

Bayram havası (esmek)
dosl. (puhati) praznična, blagdanska atmosfera -> vladati praznično ozračje

Bayram koçu gibi
dosl. kao bajramski ovan -> napirlitati, nakinđuriti, nađinđati se kao božićno drvce
Koristi se za pretjerano ukrašene, neukusno odjevene, kojima je cilj bio izgledati lijepo.

Bayramlık ağzını açmak
dosl. otvoriti praznična usta -> povući (koga) za jezik
Psovati, opsovati; učiniti, dati povod komu da progovori, da kaže i ono što nije namjeravao reći. Tijekom praznika i blagdana posebno je važno biti pristojan. Koristi se u formi: „Açtırmayın bayramlık ağzımı“, ima značenje „sve treba biti lijepo, nemojte da vam krenem prigovarati, psovati i sl“

Ciğerleri bayram etmek
dosl. pluća (pro)slaviti
1) Pušeći cigaru/cigaretu kvalitetniju od uobičajene upriličiti praznik za pluća
2) Izaći na svjež zrak.

Mogu se umjesto „ciğer“ koristi „mide“ (dobro se najesti, jesti kvalitetnu hranu) ili „göz“ (uživati u pogledu -> praznik za oko)

IZRAZI

Bayram alayı – posbena svečanost, organizirala bi se prilikom padišahova dolaska i odlaska u džamiju tijekom praznika
Bayram arifesi – dan/noć uoči praznika
Bayram ayı – mjesec ševval, mjesec u lunarnome kalendaru čija se prva tri dana slavi Ramazanski bajram
Bayram çocuğu – 1) veselo dijete, 2) dijete rođeno na kakav praznik ili blagdan
Bayram gazetesi – posebne novine koje bi tijekom vjerskih praznika izdavalo Gazeteciler Cemiyeti (Udruženje novinara)
Bayram günü – 1) praznični, blagdanski dan, 2) svaki dan proveden u veselju
Bayram havası – praznična, blagdanska atmosfera
Bayram hediyesi – praznični, blagdanski poklon
Bayram namazı – bajramski namaz, klanja se prvih dana bajrama nakon jutarnjega namaza
Bayram şekeri – slatkiš koji se dijeli prvenstveno djece, ali i svim gostima tijekom prvih dana praznika, posebice mjeseca Ramazana
Bayram tebriği – 1) razglednica koja se šalje povodom bajrama, 2) praznični, blagdanski posjet
Bayram topu – Top kojim se označava praznik, ispucava se dan prije i na sam praznik
Bayramüstü – vrijeme blizu praznika, blagdana
Bayramüzeri – isto što i bayramüstü
Bayram yeri – mjesto predviđeno da se tijekom praznika ili blagdana na njemu okupljaju i zabavljaju djeca
Bayram ziyareti – (kraći) posjet prilikom kojega se čestitaju vjerski praznici
Bayramda seyranda – ponekad, katkad

Dinî bayram – vjerski, religijski praznik; blagdan
Resmî bayram – državni, službeni praznik
Ulusal bayram – isto što i Cumhuriyet bayramı
Bayramdan bayrama – od bajrama do bajrama, od praznika do praznika
Bahar bayramı – Praznik proljeća; slavi se najčešće prvih dana svibnja
Cumhuriyet Bayramı – Dan Republike, obilježava se 29. listopada kada se prisjeća na osnivanje Republike Turske toga datuma 1923. godine
Hamursuz bayramı – Pesah; blagdan kada se spominje izlazak židovskoga naroda iz egipatskog sužanjstva, a slavi se osam dana, od 14. do 22. nisana (ožujak/travanj); Pasha
Kabotaj bayramı – Dan pomorstva koji se obilježava u Turskoj 1. srpnja; Međunarodni dan pomoraca obilježava se 25. lipnja
Kurban bayramı – Kurban bajram; počinje sedamdeset dana poslije ramazanskog Bajrama (u mjesecu zulhidžetu) i traje četiri dana; Hadžijski Bajram
Nevruz bayramı – Novruz; praznik kojim se proslavlja dolazak proljeća
Okuma bayramı – Praznik čitanja; ceremonija na kojoj se tijekom prve godine školovanja slavi početak čitanja
Ramazan bayramı – Ramazanski bajram, počinje prvog dana mjeseca ševala nakon posta ramazana i traje tri dana
Şeker bayramı – isto što i Ramazan bayramı
Zafer bayramı – Dan pobjede; državni praznik kojim se obilježava 30. kolovoza kada se prisjeća na veliku bitku koja se zbila 1922. godine

Đinđić, M. (2014). Yeni Türkçe-Sırpça Sözlük. Ankara: Türk Dili Kurumu Yayınları.
Yurtbaşı, M. (2012). A Dictionary of Turkish Proverbs. Ankara: Pet Urban Health.
http://hjp.znanje.hr/
http://sozluk.gov.tr/