30. kolovoza: Dan pobjede
pripremio: Marko Šapina
Dan pobjede predstavlja prekretnicu u turskome Ratu za neovisnost (tur. Türk Kurtuluş Savaşı, İstiklal Harbi te Millî Mücadele) koji je trajao od 19. svibnja 1919. (kada je Atatürk prešao iz Istanbula u Samsun na obali Crnoga mora) do 11. listopada 1922. kada je potpisano Primirje u Mudanyi (tur. Mudanya Mütarekesi). Riječ je proslavi godišnjice bitke poznate pod nazivom tzv. Veliki juriš (tur. Büyük Taarruz), napad koji su turske snage izvele protiv Grka.
Pripreme za juriš počele su oko mjesec dana ranije, kada je 20. srpnja 1922. Mustafa Kemal-paša po četvrti put izabran za glavnoga zapovjednika vojske, a trajale u tajnosti. Napad je počeo u noći s 26. na 27. kolovoza u Afyonu (grad u zapadnoj Turskoj, od 2005. zove se Afyonkarahisar). Najveća je pobjeda u tome poduhvatu koji je trajao od 26. kolovoza do 9. rujna 1922. g. bila bitka kojom je rukovodio sam Mustafa Kemal-paša. Bitka je zaključena apsolutnom turskom pobjedom kod Dumlupınara, opet u zapadnome dijelu države. Njezine su posljedice bile velikih razmjera: u turske je ruke prešlo 150 tisuća četvornih kilometara. Grci su pobjegli glavom bez obzira, ostavivši za sobom veliku količinu oružja.
Dva je dana kasnije odlučeno da se neće dopustiti bilo kakav otpor, a upravo je tada Atatürk izrekao poznatu rečenicu: „Sve vojske, Sredozemlje je vaš prvi cilj!“ (tur. Ordular ilk hedefiniz Akdeniz’dir!) koja je označila početak oslobađanja egejske obale, ponajprije Izmira, kamo je vojska krenula iz tri pravca. Nekoliko dana kasnije, u jutro 9. rujna, turska je vojska ušla i u Izmir, povrativši u 15 dana 450 četvornih kilometara.
U narednim je danima uslijedilo potpuno oslobađanje turskih krajeva koji su bili pod grčkom okupacijom, a rat je zaustavljen potpisivanjem primirja u listopadu iste godine. Službeno je zaključen mirovnim sporazumom u Lausanneu u Švicraskoj. Mir (tur. Lozan Antlaşması) potpisan je 24. srpnja 1923. g., čime su poništene nepovoljne odredbe Mirovnoga ugovora u Sèvresu (tur. Sevr Antlaşması) koji turska Skupština nikada nije ni prihvatila.
Ova se pobjeda prvi puta svečano obilježila dvije godine kasnije, potom 1926. g kao Dan turskih kopnenih, pomorskih i zračnih snaga, a do sredine 60-ih godina obilježavao se i kao Dan pobjede i zračnih snaga da bi uskoro dobila status Dana pobjede, kako se i danas obilježava. S vremena na vrijeme mijenja se opseg proslava povodom 30. kolovoza, Dana pobjede, pa znaju biti veće i obuhvatnije, ali bez obzira na sve, ovaj je datum duboko urezan u sjećanja svih generacija.
Samo veliki narodi mogu izvojiti velike pobjede!
Mustafa Kemal Atatürk
Literatura:
Akalın, Gülseren, “Başkumandanlık Kanununun Dördüncü Defa Uzatılması Sırasında Musta- fa Kemal Paşa’nın TBMM’nde Konuşması ve El Konuşması ve El azısıyla Hazırlık Notu”, Atatürk Araştırma Merkezi Dergisi, Atatürk Kültür Dil ve Tarih Yüksek Kurumu Atatürk Araştırma Merkezi, Cilt: XXII, Sayı: 64-65-66, Ankara, Mart-Temmuz-Kasım 2006, ss. 209-214.
Ozankaya, Ö . (1989). ULUSAL BAYRAMLARIN TOPLUMSAL İŞLEVLERİ AÇISINDAN 30 AĞUSTOS ZAFER BAYRAMI . Atatürk Yolu Dergisi , 1 (04) ,
Özselçuk, N. (1987). 30 Ağustos Zaferi. Atatürk Araştırma Merkezi Dergisi, 3(9), 663-670.