Dan Republike Azerbajdžan
pripremio: Marko Šapina
Republika Azerbajdžan ili Azǝrbaycan Respublikası država je u istočnome dijelu Zakavkazja, uz Kaspijsko jezero. Graniči s Gruzijom, Rusijom, Armenijom i Iranom. U sastavu Republike Azerbajdžan nalazi se i Azerbajdžana Nahičevanska Autonomna Republika (Naxçıvan) i područje Nagorno Karabah (Dağlıq Qarabağ).
Glavni je grad Baku (Bakı) koji ima oko 2 milijuna stnavnika, međutim zbog priljeva izbjeglica pretpostavlja se da je broj stanovnika gotovo i dvostruko veći.. Drugi najveći grad je Gandža (Gəncə). Osim toga, poznat je i grad Naftalan, proslavljen zemno-mineralnim uljem tj. naftalanom, a u Hrvatskoj također postoji grad Naftalan Ivanić Grad. Više od polovice stanovništva čini urbano pučanstvo.
Gotovo polovica teritorija sačinjena je od planina: masiv Kavkaz prostire se sjevernom, a Mali Kavkaz i Karabaško visočje jugozapadnim dijelom države. Glavna su rijeke Kura i Aras, a obala je Kaspijskog jezera slabo razvijena. Azerbajdžan ima malo više od 9 milijuna stanovnika, od čega najviše Azerbajdžanaca.
Azerbajdžanci (Azärbaycanlīlar) turkijski su narod koji živi u Azerbajdžanu gdje čine većinu stanovništva, a još je više Azera ima u Iranu koji je dugo bio pod sastavom Osmanskoga Carstva.
I dok je u Turskoj zastupljeno mišljenje prema kojemu je turski cjelovit jezik kojim se onda služe svi turkijski narodi jer dolazi do raslojavanja na kakve dijalekte ili narječja, prema zapadnim klasifikacijama azerbajdžanski jezik pripada jugozapadnoj ili oguskoj skupini turkijskih jezika, uz turski, gagauski, turkmenski, horasanski turkijski te i ostale oguske dijalkte južnoga Irana i Afganistana. I dok se danas koristi latinica, u prošlosti su u uporabi bili arapsko pismo, kratko latinica, potom prilagođena ćirilica da bi se od kraja 90-ih počelo ponovno prelaziti na pismo koje se temelji na latinici. Osim azerbajdžanskoga kao službenog jezika, u državi se još uvijek aktivno koristi i ruski.
Na bosanskome jeziku objavljena je knjiga stihova „Stihovi koji pozivaju na savršenstvo“ Sejjida Imadeddina Nasima, jednoga od najvećih azerbajdžanskih lirika. Prijevod s izvornog azerbajdžanskog donose dr. Adnan Kadrić, dr. Amina Šiljak Jesenković i prof.dr. Alena Ćatović, a stihova s perzijskoga jezika dr. Elvir Musić. Ovaj je lirski zbornik s predgovorom objavljen je u suizdavaštvu Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu i Instituta za rukopise Muhamed Fuzuli Nacionalne akademije znanosti Azerbejdžana.
U Hrvatskoj od 2011. godine djeluje Veleposlanstvo Republike Azerbajdžan. Republika Hrvatska priznala je neovisnost Republike Azerbajdžan 28. prosinca 1991. godine, a diplomatski odnosi između dviju zemalja uspostavljeni su 26. siječnja 1995. godine. Na Filozofskome fakultetu jedno se vrijeme izvodila nastava iz azerbajdžanskoga jezika.
Svake se godine 28. svibnja obilježava Dan Republike Azerbajdžan Respublika Günü (Azərbaycan).
prema: https://www.enciklopedija.hr/ i https://hr.wikipedia.org/