Regionalna studentska konferencija studenata turkologije „Mladi turkolozi”


Cilj i svrha projekta

            Govoreći o cilju ovoga projekta treba najprije istaknuti kako je Katedra za turkologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 2019. godine proslavila 25 godina od osnutka, a Klub studenata turkologije koji djeluje pri istoj ove godine navršava svojih 12, s naglaskom da su klupske aktivnosti intenzivirane tek prije dvije godine. Riječ je dakle – gledano u okviru zagrebačkoga Filozofskog fakulteta – o mladoj katedri i još mlađemu klubu studenata. Imajući isto tako na umu kako tek nevelik broj diplomiranih zagrebačkih turkologa radi u znanosti, među glavnima je ciljevima ovoga projekta razvijanje atmosfere pozitivno orijentirane ka istraživačkoj djelatnosti te poticanje akademskoga pitanja.

            Iako slične katedre pod različitim nazivima (katedra za turkologiju, turske nauke, turski jezik i književnost i sl) djeluju širom svijeta, neupitno je da – uz određene podudarnosti – zapadnoeuropske, američke, postsovjetske i turske turkologije, pa tako i one „balkanske“, njeguju interes za drugačije grane. Osmanska ostavština (kako-gdje više ili manje raširena) glavna je poveznica turkologija u regiji, a u različitim je nastavnim programima – opet – više ili manje zastupljena.

            Imajući u vidu sličnosti i podudarnosti studijā turkologije te turskoga jezika i književnosti u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, ovoj je regionalnoj studentskoj konferenciji, prvoj takve vrste, kao još jedan od ciljeva, rasprava o (sličnim) izazovima s kojima se susreću sve navedene katedre: predstavlja li tržište rada ugrozu za turkologiju kao znanost, što se na tome području može učiniti, do koje je mjere potrebno usmjeravati program ka novim tendencijama, postoji li uopće potrebe za tim i sl. Na navedena pitanja odgovor tražiti moraju i oni koji s turkološkom strukom tek izgrađuju karijeru: studenti turkologije i (nedavno) diplomirani turkolozi, a okupljanje profesorica i profesora s različitih sveučilišta trebalo bi utkati put stvaranju jedne šire slike.

            Jačanjem međufakultetskoga i međusveučilišnoga dijaloga, kao i razmjenom iskustava, neminovno će se otvoriti vrata ka mogućnosti poboljšanja kvalitete studiranja i akademske suradnje – i to na nekoliko razina:

1) između studenata, članova Kluba studenata turkologije;
2) između svih studenata Filozofskoga fakulteta koji pokazuju interes za bilo koju sferu turkologije;
3) između studenata različitih (ponajprije zagrebačkih, ali i svih hrvatskih) fakulteta koji usmjeravaju svoj rad i istraživanja na način da se to dade povezati s turkološkom strukom;
4) između Kluba te matične Katedre za turkologiju, ali i drugih tijela Fakulteta te, naposljetku i najvažnije
5) između studenata i profesora s različitih fakulteta i sveučilišta u regiji.

            Aktivno zalaganje članova Kluba studenata turkologije koji u dugačkome procesu organiziranja konferencije stječu i jačaju svijest o važnosti timskoga rada, pospješivanje odnosa s fakultetskim i Sveučilišnim tijelima, okupljanje izlagača iz regije i otvaranje mogućnosti započinjanja jedne lijepe tradicije i sl. dodatni su argumenti na popisu ciljeva i svrhe konferencije.

Opis projekta

            Još od ponovnoga pokretanja i aktivizacije Kluba studenata turkologije u travnju 2018. g. članovi su, djelujući prema Statutu Kluba (Članak 10. i 12), postavili nekoliko prioriteta, pa se tako, pošto što su preduvjeti (poput međusobnoga upoznavanja svih studenata, stvaranja i jačanja koherencije između Kluba i matične Katedre te FFZG-a, ostvarivanja veza s Veleposlanstvom Republike Turske u Zagrebu, Turskom agencijom za koordinaciju i suradnju – TIKA, Hrvatsko-turskom udrugom prijateljstva i sl) u protekle dvije godine zadovoljeni, ove je godine dugogodišnja ideja o organiziranju regionalne studentske konferencije došla u fazu realizacije.

            Teško je ne složiti se s činjenicom da je studij turkologije u jugoistočnoj Europi i više nego specifičan: u državama u kojima se turski intenzivno ne govori, koje su bogate osmanskom ostavštinom, a koje istovremeno imaju uspostavljene uspješne gospodarske odnose s Republikom Turskom, studij je turkologije poseban na cijelome zagrebačkom Filozofskom fakultetu do te mjere da mu možda i nema slična. Upoznavanje studenata koji će po svršetku

sličnih studija na različitim sveučilištima u susjednim državama raditi u istoj struci, na jednoj ovakvoj konferenciji otvara vrata:

  • stvaranju atmosfere otvorene ka razvoju i unapređenju međufakultetske suradnje;
  • promicanju, razvitku, unapređenju i zastupanju interesa studenata i turkologije kao struke;
  • nadogradnji dobivenih znanja i razvijanju skrbi za ostvarivanje obrazovnih, kulturnih i drugih interesa studenata;
  • brizi o studentskome standardu i socijalnome statusu;
  • promicanju kvalitete rada na matičnim fakultetima uz naglašavanje važnosti interdisciplinarnosti;
  • implementiranju nastavnoga sadržaja te proširivanju istoga prateći potrebe tržišta ne narušavajući pritom temeljne kurikularne postavke studija te
  • vrlo važno – poticanju istraživanja i akademskoga pisanja.

            Pet je glavnih tema oko kojih se mogu razvijati radovi:

  • turkologija (o turkološkim istraživanjima širom svijeta – na Balkanu, u Europi, u Turskoj…),
  • stari i suvremeni turkijski narodi (o povijesti, materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini turkijskih naroda),
  • turski jezik (istraživanja na fonetskoj, fonološkoj, morfonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj i semantičkoj razini; usporedba i kontrastiranje; prevođenje; podučavanje),
  • književnost (književnost predislamskoga razdoblja, književnost nakon prihvaćanja islama, osmanska književnost, moderna i suvremena turska književnost, tragovi turske književnosti u nacionalnim književnostima država jugoistočne Europe),
  • povijest (povijest Osmanskoga Carstva i Republike Turske).

            Promatrajući studije turkologije (čiji se naglasak studija ipak razlikuje od studija Turskoga jezika i književnosti), treba imati na umu da je – dok je Katedra za orijentalistiku u Beogradu osnovana 1926, a Katedra za orijentalne jezike u Sarajevu 1950. g – zagrebačka turkologija, osnovana 1994. godine, u usporedbi s ostalima prilično mlada. Na studentskoj konferenciji „Mladi turkolozi“ većina će studenata (kako izlagača, tako i slušača) vjerojatno prvi put imati priliku upoznati se s akademskim diskursom, a očekivana i predviđena izlaganja ne samo studenata, već i profesora s različitih sveučilišta, otvorit će istovremeno put stvaranju studentsko-profesorske kohezije, a naknadne će rasprave biti poticaj kritičkome razmišljanju te osvještavanju postojanja različitih metoda, teorija i sl. u jednoj zdravoj atmosferi.

            Kada konferencija zaživi kao tradicionalan projekt, potencijalno će postati središnjicom stručne suradnje, prostorom-okosnicom oko kojega će se i u budućnosti moći okupljati svi željni predstavljanja svojih istraživanja, otkrivanja novih metoda, stjecanja znanja, razmjene informacija te ostvarivanja kontakata koji će pak voditi ka poticanju znanstveno-istraživačkoga rada i stručnoga usavršavanja.

Detaljni plan aktivnosti

            Kao što je već navedeno, a i jasno vidljivo iz javno dostupnih zaključaka sjednica Skupštine Kluba, ideja o organizaciji regionalne konferencije duže je vremena tema rasprava članova Kluba studenata turkologije. Kada su zadovoljeni gore nabrojeni preduvjeti i raspravljena forma za koju studenti misle da bi prema njoj konferencija trebala biti organizirana, započeta je organizacija. Shodno zaključcima sa VII. sjednice Skupštine Kluba, održane 7. siječnja 2020. g, osnovano je Radno tijelo za organizaciju Regionalne studentske konferencije „Mladi turkolozi“ koje komunikaciju odvija putem elektroničkih medija.

            Paralelno s tim, članovi su Kluba od kraja studenoga 2019. g. aktivno stupali u kontakt s kolegama-studentima turkologije/turska jezika i književnosti na fakultetima u Beogradu, Mostaru, Tuzli, Sarajevu i Zenici s ciljem ispitivanja interesa za sudjelovanje na jednoj takvoj konferenciji. Interes je – osim četrdesetak zagrebačkih studenata turkologije (koji će sudjelovati bilo izlažući svoje radove, bilo u svim vidovima organizaciji) – pokazalo po petnaestak studenata s nabrojanih fakulteta, a očekuje se da će nakon objave službenoga poziva broj zainteresiranih i porasti. O svim su koracima organizacije informirani i nastavnici na Katedri za turkologiju.

            Prema trenutnim mogućnostima i pretpostavka, predviđen je sljedeći okvirni program provedbe aktivnosti:

  • siječanj: osnivanje Radnoga tijela za organizaciju Regionalne studentske konferencije „Mladi turkolozi“, odabir članova u Radno tijelo te raspodjela aktivnosti i dužnosti;
  • veljača: prijava na Natječaj za sufinanciranje studentskih projekata za kalendarsku godinu 2020, službena komunikacija s pročelnicima katedri i predstojnicima odsjeka na: Katedri za turkologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Katedri za orijentalistiku Filološkoga fakulteta Univerziteta u Beogradu, Odsjeku za orijentalnu filologiju Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Odsjeku za turski jezik i književnost Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, Odsjeku za turski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Tuzli te Odsjeku za turski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Zenici, kao i ostvarivanje komunikacije s Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj, Turskom agencijom za suradnju i koordinaciju, Hrvatsko-turskim društvom prijateljstva i sl;
  • ožujak-listopad: objava službenoga poziva za prijavu radova (do 15.6) te slanje sažetaka (do 15.9); komunikacija s Generalnim konzulatom Republike Hrvatske u Istanbulu s ciljem dogovaranja posjeta turskoga predavača; organizacija prijevoza, smještaja i prehrane; detaljiziranje konferencije, rasprava o eventualnim pitanjima, rješavanje eventualnih problema, komunikacija sa sudionicima i partnerima; organiziranje panela i potencijalnih plenarnih govornica; kreiranje vizualnoga identiteta konferencije; slanje pozivnica uzvanicima iz Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine;
  • listopad: intenziviranje sastanaka Radne skupine i ostalih organizacijskih tijela;
  • konferencija: predviđeno je trajanje konferencije dva dana (petak i subota)

Mjesto provedbe
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Vrijeme provedbe
(5,) 6. i 7. studenoga 2019. godine

Organizator
Klub studenata turkologije

Koordinator konferencije
Marko Šapina

Kontakt
sapina.marko@gmail.com
+90 552 457 16 20 (Whatsapp)

Odgovori