{"id":512,"date":"2018-11-25T20:02:37","date_gmt":"2018-11-25T20:02:37","guid":{"rendered":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/?p=512"},"modified":"2022-06-21T12:25:41","modified_gmt":"2022-06-21T12:25:41","slug":"razgovor-s-veleposlanikom-hizlanom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/razgovor-s-veleposlanikom-hizlanom\/","title":{"rendered":"Razgovor s veleposlanikom H\u0131zlanom"},"content":{"rendered":"\n

U kulturno-informativnome centru Hrvatsko-turske udruge prijateljstva 20. studenoga 2018. godine odr\u017eana je prva razgovorna radionica Kluba studenata turkologije. Prvi gost na\u0161ih studenata bio je veleposlanik Republike Turske u Zagrebu, Njegova Ekselencija Mustafa Bab\u00fcr H\u0131zlan. U ugodnoj se atmosferi to\u010dno sat vremena razgovaralo o razli\u010ditim temama. Predsjednik Hrvatsko-turske udruge prijateljstva i predsjednik Kluba studenata turkologije Marko \u0160apina u svojim su govorima zahvalili gostima na dolasku te naglasili posebnosti radionice. <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mustafa Bab\u00fcr H\u0131zlan rodio se 1961. godine u Istanbulu. Zavr\u0161io je srednju \u0161kolu Kad\u0131k\u00f6y te 1983. godine diplomirao na Odsjeku za politi\u010dke znanosti Bosporskoga sveu\u010dili\u0161ta. Godine 1984. po\u010dinje raditi u Ministarstvu vanjskih poslova. Izme\u0111u1993. i 1995. godine radio je kao prvi tajnik u uredu predsjedni\u0161tva za glavnog tajnika Ned\u017eeta Se\u010dkinoza u Ravnateljstvu \u0161efa osoblja, a kasnije kao pomo\u0107nik ravnatelja u istome uredu. U razdoblju od 1998. do 1999. godine obna\u0161ao je du\u017enost konzula u Burgosu, od 2001. do 2003. godine radio je kao predsjednik Ureda za Balkan u Ministarstvu vanjskih poslova,  a od 2003. do 2005. bio je konzul u M\u00fcnchenu. Potom je od 2005. do 2009. godine bio pomo\u0107nik ravnatelja Ureda za Ju\u017enu Aziju u Ministarstvu vanjskih poslova te od 2009. do 2013. godine veleposlanik u Pakistanu. Potom je od 2014. do 2017. godine bio generalni direktor Odjela za bilateralu (srednja Europa i Balkan). Od listopada 2017. godine na du\u017enosti je veleposlanika u Hrvatskoj.<\/em><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

 <\/p>\n

Izme\u0111u Pakistana, Njema\u010dke i Bugarske, u kojima ste posljednje obnavljali du\u017enost, koju ste dr\u017eavu najvi\u0161e zavoljeli?<\/b><\/p><\/p>\n\n\n\n

Nisam samo u tri dr\u017eave obna\u0161ao du\u017enosti; ranije sam dvaput radio i u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama. Obna\u0161ao sam jednu du\u017enost i u Nigeriji. No moj bi odabir bio Pakistan. Od dr\u017eava u kojima sam bio, naj\u010dvr\u0161\u0107a sam prijateljstva uspostavio s Pakistancima. Razlozi se nekih prijateljstva jednostavno ne mogu objasniti. Mo\u017eda oni izviru iz mnogih povijesnih odnosa koji su postojali izme\u0111u Turske i Pakistana, ali ne toliko ekonomskih, koliko ljudskih. S dosta sam prijatelja i dalje u kontaktu, neki su me \u010dak i do\u0161li ovamo posjetiti, tako da je moj odabir Pakistan.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Kako je bilo obna\u0161ati du\u017enost u SAD-u?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prvo sam bio imenovan na du\u017enost u Houston, a to je istovremeno bio i moj prvi odlazak u inozemstvo na du\u017ee. Otputovao sam onamo samo s tri kofera, od kojih je jedan bio pun knjiga. \u017divot sam po\u010deo od nule i svakako da je bilo te\u0161ko. Lijepo je to mjesto za \u017eivjeti, no kultura je druga\u010dija. Druga du\u017enost bila mi je stalno predstavni\u0161tvo pri Ujedinjenim narodima. New York jest oduvijek privla\u010dan kao grad, a gledano po stilu \u017eivota, Amerika je lijepa dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Kao \u0161to znate, Hrvatska je mlada dr\u017eava. Jedini predsjednik koji je do\u0161ao na sprovod prvoga hrvatskog predstavnika bio je S\u00fcleyman Demirel. I iz toga sedade zaklju\u010diti kako su se dobri uzajamni odnosi nastavljali i otprije. Kao \u0161to su se i drugi politi\u010dari trudili tako voditi na\u0161e odnose, tako je i va\u0161 zadatak va\u017ean. U Hrvatsku ste do\u0161li pro\u0161le godine u listopadu, a du\u017enost obna\u0161ate ujednoj, populacijski gledano, manjoj zemlji. Prije dvije je godine predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdo\u011fan bio u slu\u017ebenome posjetu Hrvatskoj, a s njime su ovamo do\u0161li i brojni turski gospodarstvenici te se sastajali hrvatskima, s ciljem ja\u010danja na\u0161ih odnosa.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Prema Va\u0161emu mi\u0161ljenju, na kojim se podru\u010djima mo\u017ee raditi kad je posrijedi ja\u010danje odnosa izme\u0111u Turske i Hrvatske?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Posjet je na\u0161ega Predsjednika u travanju 2016. godine bio va\u017ean iskorak. Kako su uz njega do\u0161li i gospodarstvenici, kada promatramo broj\u010dano trgovinska kretanja od 2016. godine,od 2016. do 2017. primjetan je rast od 29%. Isti se trend rasta nastavlja i ove godine, tako da se tragovi posjeta i dalje nastavljaju.<\/p>\n\n\n\n

I predsjednik je Demirel davao posebnu vrijednost Hrvatskoj. Do\u0161ao je na sprovod va\u0161ega predsjednika. Kako i za Balkan, i za Tursku je Hrvatska va\u017ena dr\u017eava. Za primjer se mogu uzeti autoceste i tranzitni putevi. Podru\u010dje Balkana prostor je koji Tursku naj\u010dvr\u0161\u0107im trgovinskim i politi\u010dkim vezama povezuje s Europom.<\/p>\n\n\n\n

Svakako, za \u0161irenje veza va\u017ean je nastavak politi\u010dkih i gospodarskih odnosa te pove\u0107anje trgovinskoga prometa.<\/p>\n\n\n\n

Predsjednik je tijekom svoga posjeta otvorio i Institut Yunus Emre. \u0160to mislite o toj instituciji koja ostvaruje kulturno-umjetni\u010dke programe.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kulturna je razmjena jako va\u017ena u diplomaciji. Kako postoje njema\u010dki Institut \u201eGoethe\u201c, \u0161panjolski \u201eCervantes\u201c, i instituti drugih dr\u017eava orijentirani upoznavanju kulture, tako je osnovan i turski Institut Yunus Emre. Rije\u010d je o prili\u010dno mladoj instituciju. Prema mome mi\u0161ljenju, sasvim su uspje\u0161ni. Trude se podu\u010davanje turskoga i predstavljanje turske kulture dovesti na jednu profesionalniju razinu. Struktura \u0107e se te institucije u budu\u0107nosti jo\u0161 vi\u0161e razviti, kada neke stvari u ustroju instituta do\u0111u na svoje.<\/p>\n\n\n\n

Koja su bila Va\u0161a o\u010dekivanja prije dolaska u Hrvatsku? Jesu li ona ostvarena po dolasku ovamo?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U Hrvatsku sam i ranije dolazio \u010detiri-petputa. Vi\u0161e-manje znao sam s \u010dime \u0107u se susresti tako da sam voljno do\u0161ao ovamo. \u0160tovi\u0161e, ponudu sam prihvatio bez razmi\u0161ljanja. Za sada sve ide lijepim putem.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

U Hrvatskoj u\u010denicikatkad studij politi\u010dkih znanosti biraju jer su neodlu\u010dni. \u0160to su bili razlozikoji su Vas nagnali da odaberete taj studij, \u010dime ste se planirali baviti nakon diplomiranja? <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ja sam zapravo oduvijek \u017eelio biti diplomat. U mojoj obitelji nije bilo diplomata tako da ne znam kako se to dogodilo, no jedini mi je cilj bio da postanem isti. \u017delio sam raditi u Ministarstvu vanjskih poslova, a to se na kraju i ostvarilo.<\/p>\n\n\n\n

Kajete li se zbog odabira profesije kojom se bavite?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ni najmanje. Kad bih sve po\u010dinjao ispo\u010detka, opet bih volio raditi u Ministarstvu. Pro\u0161le su trideset i \u010detiri godine otkad sam po\u010deo i nastavljam jednakoga entuzijazma. Nadam se da \u0107ete i vi na\u0107i zanimanje koje \u0107ete voljeti.<\/p>\n\n\n\n

Jeste li fakultetu imali profesora koji Vam je bio uzor?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nije mi nijedan profesor bio uzor na fakultetu jer mi nije bio cilj baviti se akademskim radom.<\/p>\n

Pru\u017ea li kasnije diploma Va\u0161ega studija laku priliku za zaposlenje?<\/strong><\/p><\/p>\n\n\n\n

Mislim da je na Bosporskome fakultetu sa mnom politi\u010dke znanosti zavr\u0161ilo jo\u0161 trinaestero ljudi, a nikad nismo imali problema s pronalaskom posla. Osim mene koji nisam, dvanaestero je kolega oti\u0161lo u privatni sektor, ja sam jedini dr\u017eavni slu\u017ebenik iz svoje generacije. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Klub studenata turkologije organizira razli\u010dite aktivnosti. Radionice hrvatskoga za Turke koji dolaze u Zagreb putem Erasmusa, te\u010daj turskih narodnih plesova, putopisi, prezentacije, zabave, mre\u017ena stranica i sl. samo su dio. \u0160to Vi mislite, na kojemu podru\u010dju mo\u017eemo raditi na \u0161irenju odnosa izme\u0111u Turkologije i Veleposlanstva.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Katedra za turkologiju i Veleposlanstvo ionako imaju dobre odnose. Kod nas trenutno radi troje diplomiranih turkologa. Ima zaposlenih i u vojnome ata\u0161eu, T\u0130KA-i (Turska agencija za koordinaciju i suradnju) te u Institutu Yunus Emre. Vi  nam olak\u0161avate \u017eivot, a va\u017eni ste i za djelatnosti privatnoga sektora \u010diji predstavnici sti\u017eu iz Turske. Smatram da su na\u0161i odnosi prili\u010dno jaki te da se to tako treba nastaviti. Stalno podr\u017eavam na\u0161e studente.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Pripemio i preveo: Marko \u0160apina<\/strong>
Tursku verziju ispravila: dr. sc. Demet Karda\u015f<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na trudu i pomo\u0107i zahvaljujemo \u010dlanovima Kluba studenata turkologije, Jani Bu\u0161i\u0107, Goranu Beusu Richembergu, Demet Karda\u015f, a na tehni\u010dkoj podr\u0161ci Erasmus-studentima Kaanu Ensaru Cebeciju, G\u00fclkanu G\u00fcneru, Yi\u011fitu Canu \u00d6zkanu, Saidu Eraymanu i Berkanu Bozku\u015fu.<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U kulturno-informativnome centru Hrvatsko-turske udruge prijateljstva 20. studenoga 2018. godine odr\u017eana je prva razgovorna radionica Kluba studenata turkologije. Prvi gost na\u0161ih studenata bio je veleposlanik Republike Turske u Zagrebu, Njegova Ekselencija Mustafa Bab\u00fcr H\u0131zlan. U ugodnoj se atmosferi to\u010dno sat vremena razgovaralo o razli\u010ditim temama. Predsjednik Hrvatsko-turske udruge prijateljstva i predsjednik Kluba studenata turkologije Marko […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":638,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"spay_email":""},"categories":[9],"tags":[55,137,79,139,61],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/DSC_1353.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/512"}],"collection":[{"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=512"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/512\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":648,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/512\/revisions\/648"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/638"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=512"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=512"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=512"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}