{"id":1789,"date":"2020-08-27T09:26:52","date_gmt":"2020-08-27T09:26:52","guid":{"rendered":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/?p=1789"},"modified":"2022-06-21T12:24:17","modified_gmt":"2022-06-21T12:24:17","slug":"osvrt-na-knjigu-tri-evine-kceri-three-daughters-of-eve","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/osvrt-na-knjigu-tri-evine-kceri-three-daughters-of-eve\/","title":{"rendered":"Osvrt na knjigu Tri Evine k\u0107eri (Three daughters of Eve)"},"content":{"rendered":"\n<p>Osvrt pripremila: <strong>Marina Me\u0161trovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Naslov knjige: <strong>Tri Evine k\u0107eri<\/strong><br>Naslov izvornika: <strong>Three daughters of Eve<\/strong><br>Autorica: <strong>Elif \u015eafak<\/strong><br>Prijevod: <strong>Mirna \u010cubranovi\u0107<\/strong><br>Izdava\u010dka ku\u0107a: <strong>Hena com<\/strong><br>Godina izdanja: <strong>2018<\/strong><br>Broj stranica: <strong>425<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>S romanom <em>Tri Evine k\u0107eri<\/em> upoznala sam se na njegovom predstavljanju u Kulturno-informativnom centru Hrvatsko-turske udruge prijateljstva. Moju je pa\u017enju tada privukla Peri, jedna od junakinja iz samog naslova ovoga djela.<\/p>\n\n\n\n<p>Peri je upraviteljica jednog dobrotvornog fonda, pripadnica visokog sloja istanbulskog dru\u0161tva i majka troje djece. Kako u romanu i ona sama sebe opisuje, postala je ono \u0161to nikada nije \u017eeljela: moderna ina\u010dica svoje majke. Naime, Peri je odrastala s ocem, majkom i dva brata u istanbulskoj ulici naziva Ulica nijemoga pjesnika. Upravo je Istanbul, grad koji je obilje\u017eio njeno djetinjstvo i tridesete godine u kojima se trenutno nalazi, predmet brojnih opisa u ovome romanu koji su se i meni osobno jako svidjeli. Tako autorica \u015eafak u jednom dijelu pi\u0161e sljede\u0107e: \u201e<em>Nikad nije bila u Kairu ni u New Delhiju, ali kao mnogi njezini sugra\u0111ani, i Peri je \u010dvrsto vjerovala da je njezin grad ulju\u0111eniji od tih dalekih, divljih, prenapu\u010denih mjesta\u2026Svejedno, ovaj grad grani\u010di s Europom. Takva blizina mora ne\u0161to zna\u010dit<\/em>i\u201c. U navedenom je citatu mogu\u0107e uo\u010diti kako se spisateljica \u010desto osvr\u0107e na Europu i njen odnos s Turskom, ali i na doga\u0111aje iz cijeloga svijeta. Autorica, primjerice, spominje jedanaesti rujna, sje\u0107anje na Srebrenicu te stanje u turskim zatvorima nakon 1980-ih. U jednom od \u010detiri dijela ovoga romana spominje i kako je omiljena tema istanbulskih ve\u010dera politika, dok je neizbje\u017eno pitanje koje se postavlja na takvim ve\u010derama pitanje \u201eKamo ide ova dr\u017eava?\u201c. Na po\u010detku romana saznajemo da Peri odlazi upravo na jednu od takvih ve\u010dera na kojoj se, zbog prethodnog susreta sa skitnicom i zaboravljenom fotografijom, prisje\u0107a svojih studentskih dana u Oxfordu. Naime, Peri je kao vrlo uspje\u0161na u\u010denica u prethodnom obrazovanju zapo\u010dela studij u Engleskoj uz podr\u0161ku svoga oca. \u017delja je njezinoga oca, koji je smatrao da je u obrazovanju spas, bila da ode na studij u Englesku, <em>\u201enapuni glavu znanjem\u201c<\/em>, a zatim se vrati u svoju dr\u017eavu. Isti je tvrdio kako <em>\u201esamo mladi ljudi mogu promijeniti sudbinu umorne i stare Turske\u201c<\/em>. Budu\u0107i da su naj\u010de\u0161\u0107i predmeti obiteljskih rasprava izme\u0111u njenog oca i majke, nespojivih kao <em>\u201ckr\u010dme i d\u017eamije\u201c<\/em>, bili vjera i Bog, tijekom nastavka svog formalnog obrazovanja Perinu pa\u017enju osobito privla\u010di kolegij o Bogu pod vodstvom profesora Azura.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj je roman pro\u017eet razmi\u0161ljanjima glavne junakinje Peri, ali i pojedinim digresijama poput sna o djetetu u magli, prikazom silaba kolegija o Bogu te legendom o porijeklu naziva ulice u kojoj je Peri odrastala. Radnja se prikazuje ispreplitanjem doga\u0111aja u Istanbulu 2016. godine te u Oxfordu tijekom perioda od 2000. do 2002. Navedene su godine u Engleskoj u Perin \u017eivot uvele tri nove osobe. To su Mona, Amerikanka egipatskog porijekla, \u015eirin iz Irana te spomenuti profesor Azur. S Monom i \u015eirin jedno je vrijeme stanovala u istoj ku\u0107i, i\u0161la na isti faks te slu\u0161ala isti kolegij. Ove su se tri prijateljice nazivale Gre\u0161nicom, Vjernicom i Zbunjenom, a razlozi tih atributa neka budu poticaj za \u010ditanje ovoga djela J . Posebno va\u017enu ulogu u studentskim danima imao je profesor Azur, koji je zbog nekoliko Perinih odluka i ljubomore bio primoran napustiti profesorsko zanimanje, a ona ostatak svog \u017eivota provesti u kajanju. Peri, koja se cijeli \u017eivot drugima ispri\u010davala, ipak smatra da nije jedna od Turkinja koje su se bojale Boga, svojih supruga, siroma\u0161tva ili razvoda, ve\u0107 je imala druga\u010diji strah: strah od vlastite tame. Na samom zavr\u0161etku romana, kada Peri u ormaru, skrivaju\u0107i se od provalnika na ve\u010deri, naziva profesora Azura, ponovno govori da joj je \u017eao. Nakon razgovora s mu\u0161karcem koji joj nikada nije uzvratio zaljubljenost, izlazi iz ormara i \u010ditateljima ostavlja neizvjesnost u raspletu daljnjih doga\u0111aja.<\/p>\n\n\n\n<p>Unato\u010d prili\u010dno velikom opsegu ovoga romana, isti se \u010dita s lako\u0107om jer je podijeljen u manja poglavlja koja postepeno otkrivaju brojne zanimljivosti. \u017divot glavne junakinje pro\u017eet je nekolicinom takvih zanimljivosti, a njena su promi\u0161ljanja i stavovi poticaj \u010ditateljima za propitivanje va\u017enih \u017eivotnih pitanja poput vjere, braka, politike, ljubavi i prijateljstva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Osvrt pripremila: Marina Me\u0161trovi\u0107 Naslov knjige: Tri Evine k\u0107eriNaslov izvornika: Three daughters of EveAutorica: Elif \u015eafakPrijevod: Mirna \u010cubranovi\u0107Izdava\u010dka ku\u0107a: Hena comGodina izdanja: 2018Broj stranica: 425 S romanom Tri Evine k\u0107eri upoznala sam se na njegovom predstavljanju u Kulturno-informativnom centru Hrvatsko-turske udruge prijateljstva. Moju je pa\u017enju tada privukla Peri, jedna od junakinja iz samog naslova ovoga [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1087,"featured_media":1791,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"spay_email":""},"categories":[334],"tags":[317,316,315,383,382],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/tri_evine_nasl_300-1.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1789"}],"collection":[{"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1087"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1789"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1789\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1792,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1789\/revisions\/1792"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1791"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1789"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1789"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1789"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}