osvrt pripremila:\u00a0Dora\u00a0Novak<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sait Faik ro\u0111en je u Adapazaru 1906. godine. Po zavr\u0161etku srednje \u0161kole upisao je studij komparativne knji\u017eevnosti na istanbulskom sveu\u010dili\u0161tu. Uskoro odustaje od slu\u017ebenog obrazovanja i nekoliko godina putuje \u0160vicarskom i Francuskom. Po povratku u Tursku radio je nekoliko poslova na odre\u0111eno vrijeme. Slobodno vrijeme provodio je lutaju\u0107i ulicama Istanbula, promatraju\u0107i ljude i upijaju\u0107i atmosferu. Tokom lutanja \u010desto se zatekao u brojnim tragi\u010dnim i komi\u010dnim situacijama istanbulske vreve, \u0161to mu je poslu\u017eilo kao inspiracija za oko 190 pripovijetki, 2 kra\u0107a romana i nekolicinu pjesama koje je napisao do svoje smrti u \u010detrdeset i sedmoj godini \u017eivota 1954. godine. Obiteljska ku\u0107a obitelji Abas\u0131yan\u0131k na otoku Burgaz (jednom od Prin\u010devih otoka u okolici Istanbula) pretvorena je u memorijalni muzej 1964. godine.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107inu pripovijetki Abas\u0131yan\u0131k je napisao u vrlo kratkom roku u kafi\u0107ima ili za vrijeme vo\u017enje na jednom od istanbulskih trajekata. U opisima svakodnevnih situacija bio je suosje\u0107ajan, ali \u010desto sarkasti\u010dan i cini\u010dan. Pisao je o \u017eivotu \u201emalog \u010dovjeka\u201c u Turskoj 1940-ih i 1950-ih godina bez uplitanja u ideologiju ili pak idealiziranja i glorificiranja junaka svojih djela. Za razliku od pisaca socrealisti\u010dke proze poput Orhana Kemala, Ya\u015fara Kemala te Sabahattina Alija, Sait Faik u svojim djelima ne daje surove opise \u017eivota obespravljenih radnika koji su tek tipizirani simboli borbe za prava ugro\u017eenih pojedinaca. Likovi Sait Faikovih pripovijetki stvarne su osobe, pi\u0161\u010devi poznanici i ljudi s kojima je bio blizak. Zanimljivo je kako Faik nekima od svojih prijatelja nikada nije otkrio svoju spisateljsku personu kako bi pred njime otkrili prava lica. Sait Faikovi junaci sve \u0161to rade rade per se<\/em>, vo\u0111eni su vlastitim idealima, psiholo\u0161kim stanjima i uro\u0111enim karakteristikama. Naj\u010de\u0161\u0107e se radi o tipu antijunaka koji se odbijaju konformirati, koji su siroma\u0161ni \u201eilegalci\u201c, besposli\u010dari i mizantropi poput prostitutki, siro\u010dadi, bolesnih \u017eena, sitnih lopova te brojnih drugih. Svi oni predstavljali su pi\u0161\u010dev alter ego.<\/p>\n\n\n\n Kori\u0161tenjem govornog jezika, radnjom kojom se isprepli\u0107u ma\u0161ta i stvarnost, brojnim introspekcijama, va\u017enosti koju posve\u0107uje empati\u010dnom pripovjeda\u010du razvio je vrlo prepoznatljiv stil. Zbog realisti\u010dnog stila pripovijedanja Abas\u0131yan\u0131ka se \u010desto naziva \u201eturskim Balzacom\u201c. Atmosfera ve\u0107ine Abas\u0131yan\u0131kovih pripovijedaka je elegi\u010dna, a pejza\u017ei su svojevrsne panorame koje ukazuju na tragediju modernog doba. Tematski njegova djela su raznolika, ali jedno im je zajedni\u010dko – gotovo sve pripovijetke svode se na temu gubitka dje\u010dje naivnosti i nevinosti. Glavni junaci se \u010desto oslanjaju na pomo\u0107 i dobrotu drugih, a nerijetko bivaju ranjeni od strane najmilijih. Koliko god jadno likovi \u017eivjeli u sredi\u0161tu radnje su svakodnevne \u201emale stvari\u201c koje ih uveseljavaju. Razlog tomu je Abas\u0131yan\u0131kov vje\u010dni optimizam radi kojega je smatrao da ljudska humanost stalnim naporima mo\u017ee suzbiti zlo te za posljedicu imati izgradnju boljeg dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n Upravo radi nepopravljiva optimizma autor je \u010desto bio na meti suvremenih kriti\u010dara, ve\u0107inom socrealisti\u010dkih pisaca, koji su u njemu vidjeli oli\u010denje bur\u017eujskog nostalgi\u010dara koji dru\u017ee\u0107i se s malim ljudima i uljep\u0161avaju\u0107i njihove \u017eivotne probleme nastoji sakriti vlastito porijeklo. Suvremeni kriti\u010dari nikako se ne sla\u017eu s ovim optu\u017ebama. Tako primjerice turski knji\u017eevni kriti\u010dar Mehmet Kaplan smatra da Abas\u0131yan\u0131kova poetika zaobilazi patetiku i povr\u0161nost, da je sveobuhvatna i kompleksna, ali i privla\u010dna kao \u017eivot sam. <\/p>\n\n\n\n *Tekst je nastao u sklopu kolegija Uvod u suvremenu tursku knji\u017eevnost <\/em>pri Katedri za turkologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Osvrt na djela Saita Faika Abas\u0131yan\u0131ka osvrt pripremila:\u00a0Dora\u00a0Novak Sait Faik ro\u0111en je u Adapazaru 1906. godine. Po zavr\u0161etku srednje \u0161kole upisao je studij komparativne knji\u017eevnosti na istanbulskom sveu\u010dili\u0161tu. Uskoro odustaje od slu\u017ebenog obrazovanja i nekoliko godina putuje \u0160vicarskom i Francuskom. Po povratku u Tursku radio je nekoliko poslova na odre\u0111eno vrijeme. Slobodno vrijeme provodio je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1086,"featured_media":1764,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"spay_email":""},"categories":[334],"tags":[353,315,380],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/e2933f6fd745118fa710f32ea52cd9c6.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1763"}],"collection":[{"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1086"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1763"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1763\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1765,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1763\/revisions\/1765"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1764"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1763"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1763"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1763"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}