Republika Azerbajd\u017ean ili Az\u01ddrbaycan Respublikas\u0131 dr\u017eava je u isto\u010dnome dijelu Zakavkazja, uz Kaspijsko jezero. Grani\u010di s Gruzijom, Rusijom, Armenijom i Iranom. U sastavu Republike Azerbajd\u017ean nalazi se i Azerbajd\u017eana Nahi\u010devanska Autonomna Republika (Nax\u00e7\u0131van) i podru\u010dje Nagorno Karabah (Da\u011fl\u0131q Qaraba\u011f).<\/p>\n\n\n\n
Glavni je grad Baku (Bak\u0131) koji ima oko 2 milijuna stnavnika, me\u0111utim zbog priljeva izbjeglica pretpostavlja se da je broj stanovnika gotovo i dvostruko ve\u0107i.. Drugi najve\u0107i grad je Gand\u017ea (G\u0259nc\u0259). Osim toga, poznat je i grad Naftalan, proslavljen zemno-mineralnim uljem tj. naftalanom, a u Hrvatskoj tako\u0111er postoji grad Naftalan Ivani\u0107 Grad. Vi\u0161e od polovice stanovni\u0161tva \u010dini urbano pu\u010danstvo.<\/p>\n\n\n\n
![\"\"\/](\"https:\/\/www.lib.utexas.edu\/maps\/commonwealth\/caucasus_cntrl_asia_pol_00.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\nGotovo polovica teritorija sa\u010dinjena je od planina: masiv Kavkaz prostire se sjevernom, a Mali Kavkaz i Karaba\u0161ko viso\u010dje jugozapadnim dijelom dr\u017eave. Glavna su rijeke Kura i Aras, a obala je Kaspijskog jezera slabo razvijena. Azerbajd\u017ean ima malo vi\u0161e od 9 milijuna stanovnika, od \u010dega najvi\u0161e Azerbajd\u017eanaca.<\/p>\n\n\n\n
Azerbajd\u017eanci (Az\u00e4rbaycanl\u012blar) turkijski su narod koji \u017eivi u Azerbajd\u017eanu gdje \u010dine ve\u0107inu stanovni\u0161tva, a jo\u0161 je vi\u0161e Azera ima u Iranu koji je dugo bio pod sastavom Osmanskoga Carstva.<\/p>\n\n\n\n
I dok je u Turskoj zastupljeno mi\u0161ljenje prema kojemu je turski cjelovit jezik kojim se onda slu\u017ee svi turkijski narodi jer dolazi do raslojavanja na kakve dijalekte ili narje\u010dja, prema zapadnim klasifikacijama azerbajd\u017eanski jezik pripada jugozapadnoj ili oguskoj skupini turkijskih jezika, uz turski, gagauski, turkmenski, horasanski turkijski te i ostale oguske dijalkte ju\u017enoga Irana i Afganistana. I dok se danas koristi latinica, u pro\u0161losti su u uporabi bili arapsko pismo, kratko latinica, potom prilago\u0111ena \u0107irilica da bi se od kraja 90-ih po\u010delo ponovno prelaziti na pismo koje se temelji na latinici. Osim azerbajd\u017eanskoga kao slu\u017ebenog jezika, u dr\u017eavi se jo\u0161 uvijek aktivno koristi i ruski.<\/p>\n\n\n\n
![\"\"\/](\"https:\/\/3.bp.blogspot.com\/-HeIgTy7UV-A\/U_oCSLwffQI\/AAAAAAAAB30\/EF58OQhmADg\/s1600\/baku.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\nNa bosanskome jeziku objavljena je knjiga stihova \u201eStihovi koji pozivaju na savr\u0161enstvo\u201c Sejjida Imadeddina Nasima, jednoga od najve\u0107ih azerbajd\u017eanskih lirika. Prijevod s izvornog azerbajd\u017eanskog donose dr. Adnan Kadri\u0107, dr. Amina \u0160iljak Jesenkovi\u0107 i prof.dr. Alena \u0106atovi\u0107, a stihova s perzijskoga jezika dr. Elvir Musi\u0107. Ovaj je lirski zbornik s predgovorom objavljen je u suizdava\u0161tvu Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu i Instituta za rukopise Muhamed Fuzuli Nacionalne akademije znanosti Azerbejd\u017eana.<\/p>\n\n\n\n
U Hrvatskoj od 2011. godine djeluje Veleposlanstvo Republike Azerbajd\u017ean. Republika Hrvatska priznala je neovisnost Republike Azerbajd\u017ean 28. prosinca 1991. godine, a diplomatski odnosi izme\u0111u dviju zemalja uspostavljeni su 26. sije\u010dnja 1995. godine. Na Filozofskome fakultetu jedno se vrijeme izvodila nastava iz azerbajd\u017eanskoga jezika.<\/p>\n\n\n\n
Svake se godine 28. svibnja obilje\u017eava Dan Republike Azerbajd\u017ean Respublika G\u00fcn\u00fc (Az\u0259rbaycan).<\/p>\n\n\n\n
prema: https:\/\/www.enciklopedija.hr\/<\/a> i https:\/\/hr.wikipedia.org\/<\/a> <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dan Republike Azerbajd\u017ean pripremio: Marko \u0160apina Republika Azerbajd\u017ean ili Az\u01ddrbaycan Respublikas\u0131 dr\u017eava je u isto\u010dnome dijelu Zakavkazja, uz Kaspijsko jezero. Grani\u010di s Gruzijom, Rusijom, Armenijom i Iranom. U sastavu Republike Azerbajd\u017ean nalazi se i Azerbajd\u017eana Nahi\u010devanska Autonomna Republika (Nax\u00e7\u0131van) i podru\u010dje Nagorno Karabah (Da\u011fl\u0131q Qaraba\u011f). Glavni je grad Baku (Bak\u0131) koji ima oko 2 milijuna […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1739,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"spay_email":""},"categories":[9],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/Izrada-6.png","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1736"}],"collection":[{"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1736"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1736\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1741,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1736\/revisions\/1741"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1739"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1736"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1736"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1736"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}