{"id":1642,"date":"2020-05-18T20:31:31","date_gmt":"2020-05-18T20:31:31","guid":{"rendered":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/?p=1642"},"modified":"2022-06-21T12:24:29","modified_gmt":"2022-06-21T12:24:29","slug":"19-svibnja-dan-sjecanja-na-ataturka-te-praznik-mladih-i-sporta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/19-svibnja-dan-sjecanja-na-ataturka-te-praznik-mladih-i-sporta\/","title":{"rendered":"19. svibnja: Dan sje\u0107anja na Ataturka te Praznik mladih i sporta"},"content":{"rendered":"\n<h4><strong>Povijesni\nzna\u010daj i va\u017enost 19. svibnja 1919. godine<\/strong><\/h4>\n\n\n\n<p class=\"has-text-color has-grey-color\">autorica rada: <strong>Ne\u015fe \u00c7etino\u011flu<\/strong> (*)<br>preveo: <a href=\"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/about\/saziv-kluba\/marko-sapina\/\"><strong>Marko \u0160apina<\/strong><\/a><br><\/p>\n\n\n\n<p style=\"text-align:justify\">19. svibnja 1919. godine jedan je od datuma koji se smatraju prekretnima u povijesti Republike Turske. Upravo 19. svibnja, odnosno dan kada je Ataturk zakora\u010dio u Samsun, obilje\u017eava se i kao Praznik mladih i sporta. Tijekom Narodne je borbe Ataturk kao ideje koje \u0107e turski narod voditi prema naprijed uvi\u0111ao mlade nasuprot onih zastarjelih te se u tome krije posebna va\u017enost pojma \u201emladi.\u201c Govore\u0107i \u010desto o mladima, Ataturk taj pojam nije ograni\u010davao kakvim godinama, ve\u0107 mi\u0161lju odnosno novitetima u misli. Upravo je stoga sljede\u0107a njegova re\u010denica od posebnoga zna\u010daja: \u201eMlad po idejama onaj je koji sa stvarnim zamislima uvi\u0111a i shva\u0107a istinu.\u201c (1)<\/p>\n\n\n\n<p style=\"text-align:justify\">Kako bi se va\u017enost toga datuma, 19. svibnja, koji je Ataturk poklonio\nmladima pa se obilje\u017eava kao Praznik mladih i sporta, jo\u0161 podrobnije shvatila,\nva\u017eno je da se jo\u0161 jednom prisjetimo Atutaturkova puta na relaciji Istanbul-Samsun,\n\u0161to se zbio od 16. do 19. svibnja 1919. godine.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"text-align:justify\">Jedan od va\u017enijih doga\u0111aja u povijesti Republike Turske svakako je\nAtaturkovo stupanje u Samsun. Dok je u sve gorim uvjetima nakon Prvoga\nsvjetskog rata turski narod tra\u017eio na\u010dine za spas, pojavio se veliki vo\u0111a\nMustafa Kemal Ataturk te zakora\u010div\u0161i u Samsun otvorio put ka \u201eOslobo\u0111enju\u201c pa\nupravo zbog toga Ataturkovo putovanje zapo\u010deto u Istanbulu 16. svibnja 1919.\nsimbolizira razdoblje oslobo\u0111enja. Va\u017enost Ataturkova stupanja u Samsun da se\nuo\u010diti i u \u010dinjenici da je svoj veliki govor zapo\u010deo upravo pripovijedanjem o\nsvojemu dolasku u Samsun 19. svibnja 1919. godine pa probajmo stoga kratko\nopisati to putovanje.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter is-resized\"><img loading=\"lazy\" src=\"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/1039076293_0_95_1100_690_1000x541_80_0_0_cdb503bf89f1ea81c610a902aac9152a.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1646\" width=\"595\" height=\"322\" srcset=\"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/1039076293_0_95_1100_690_1000x541_80_0_0_cdb503bf89f1ea81c610a902aac9152a.jpg 1000w, https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/1039076293_0_95_1100_690_1000x541_80_0_0_cdb503bf89f1ea81c610a902aac9152a-300x162.jpg 300w, https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/1039076293_0_95_1100_690_1000x541_80_0_0_cdb503bf89f1ea81c610a902aac9152a-768x415.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 595px) 100vw, 595px\" \/><figcaption>Brod kojim je Ataturk stigao u Samsun, gradi\u0107 na obali Crnoga mora<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p style=\"text-align:justify\">Samsun je za okupatorske snage bio va\u017eno upori\u0161te; nosio je veliku strate\u0161ku va\u017enost te bio jedan od najmirnijih i sigurnijih vrata od Crnoga mora ka sredi\u0161njoj Anadoliji. Englezi su 9. o\u017eujka 1919. poslali u Samsun vojnu postrojbu. Kao reakcija na to, stanoviti je poru\u010dnik Hamdi iz jedinice Turskih automatskih pu\u0161ki okupio svoje vojnike te se povukao u planinu (2) \u0161to je pak privuklo pozornost na to podru\u010dje tako da jo\u0161 kada je i Visoko englesko povjerenstvo zadobilo pritu\u017ebe o naoru\u017eanju turskoga naroda, odlu\u010deno je da se u tu regiju po\u0161alje zapovjednik od povjerenja s izvanrednim ovlastima. Taj je zapovjednik bio Mustafa Kemal Ataturk koji je ve\u0107 dugo vremena tugovao zbog beznadnoga stanja u kojemu se dr\u017eava nalazila te je \u017eelio pre\u0107i u Anadoliju kako bi ne\u0161to napravio. Ovo je stoga za njega bila neponovljiva prilika. Na sljede\u0107i je na\u010din Ataturk ispripovijedao razgovor koji je imao s padi\u0161ahom Vahdettinom prije svoga putovanja za Samsun: (3)<\/p>\n\n\n\n<p style=\"text-align:justify\">\u201e- Pa\u0161o, Pa\u0161o! Dosad si mnogo slu\u017eio dr\u017eavi. Sve je to upisano u ovu knjigu\n(a to je jedna povijesna knjiga)! Sve to sad zaboravi, kazao je, slu\u017eba koju\ntek ima da napravi\u0161 mo\u017ee biti va\u017enija od svih ostalih. Pa\u0161o, Pa\u0161o. Ta ti mo\u017ee\u0161\ndr\u017eavu spasiti!<\/p>\n\n\n\n<p style=\"text-align:justify\">Ostah zapanjen tim rije\u010dima. Pitao sam se je li Vahdettin doista iskren\nprema meni. Je li to on za\u017ealio za sve \u0161to je po\u010dinio? Je li shvatio da je\nprevaren? Me\u0111utim, bilo me je strah da \u0107e se takvim komentarom otvoriti kakve druge\nteme pa mu stoga ovako odgovorih:<\/p>\n\n\n\n<p style=\"text-align:justify\">&#8211; Hvala Vam na ukazanome povjerenju i blagonaklono\u0161\u0107u koju mi ukazaste.\nMolim Vas da budete uvjereni kako \u0107u dati sve od sebe da ne okaljam slu\u017ebu.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p style=\"text-align:justify\">Ataturka je nakon ovoga razgovora obuzeo osje\u0107aj da su njegovi planovi\nnaslu\u0107eni, me\u0111utim imao je Turski narod, \u0161to ga je \u010dekao i \u0161to se u nj uzdao. <\/p>\n\n\n\n<p style=\"text-align:justify\">S Ataturkom\nje u petak 16. svibnja 1919. na putovanje krenuo kapetan \u0130smail Hakk\u0131 Durusu te\njo\u0161 osamnaestorica ljudi sljede\u0107ih imena: (4) zapovjednik 3. korpusa glavni pukovnik\nRefet Bey (Genarl Bele), \u0161ef inspektorata glavni pukovnik K\u00e2z\u0131m Bey iz\nManastira (General D\u0131r\u0131k), \u0161ef zdravstvenoga inspektorata doktor pukovnik \u0130brahim\nTal\u00ee Bey (\u00d6ng\u00f6ren), zamjenik na\u010delnika pukovnik Mehmet \u00c2rif Bey (Ayici),\nravnatelj Zapovjedni\u0161tva Obavje\u0161tajne slu\u017ebe Erk\u00e2n-\u0131 Harbiyesi i Politi\u010dkoga\nodjela na\u010delnik bojnik &nbsp;H\u00fcsrev Bey (Gerede),\nzapovjednik topni\u0161tva u inspektoratu, topnik bojnik Refik Bey (Saydam), satnik M\u00fcmtaz\n(T\u00fcnay), satnik \u0130smail Hakk\u0131 (Ede), inspektor kapetan satnik Y\u00fczba\u015f\u0131 Ali \u015eevket\n(\u00d6ndersev), zapovjednik Zapovjedni\u0161tva satnik Mustafa Vasfi (S\u00fcsoy), zapovjednik\n\u010dasni\u010dkoga odreda i inspektor u poru\u010dni\u0161tvu natporu\u010dnik Arif Hikmet (Ger\u00e7ek\u00e7\u0131),\nslu\u017ebenik za hranu natporu\u010dnik Abdullah (Kunt), drugi pomo\u0107nik inspektora\nporu\u010dnik Muzaffer (K\u0131l\u0131\u00e7), slu\u017ebenik pisar, pisar prvog reda F\u00e2ik (Aybars) i\npomo\u0107nik pisara, pisar \u010detvrtoga reda Memduh (Atasev).<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter is-resized\"><img loading=\"lazy\" src=\"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/6842b_w1024-1024x625.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1648\" width=\"558\" height=\"340\" srcset=\"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/6842b_w1024.png 1024w, https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/6842b_w1024-300x183.png 300w, https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/6842b_w1024-768x469.png 768w\" sizes=\"(max-width: 558px) 100vw, 558px\" \/><figcaption>Grad Samsun, nalazi se na obali Crnoga mora<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p style=\"text-align:justify\">Ataturk i\nosobe u njegovoj pratnji 16. svibnja 1919. u petak poslijepodne starim\ntrajektom imena <em>Band\u0131rma<\/em> krenuli su iz luke na Galati. 17. svibnja 1919.\nu subotu oko 21:40 brod je uplovio u Inebolu, da bi se o\u010dekivani kraj puta\npribli\u017eio u ponedjeljak 18. svibnja 1919. godine. Putnici su na mjestu \u0161to se\npamti kao Kalyon Burnu \u010damcima prevedeni prema sredi\u0161njoj luci. \u0130smail Yurtsever\nbi vlasnik jednoga od tih \u010damaca, kazao je da Ataturka tada nije poznavao, ve\u0107\nda ga je vidio na \u010damcu te u Samsunu u legionarskome kaputu \u0161iroke kragne s\nkalpakom na glavi. (5)<\/p>\n\n\n\n<p style=\"text-align:justify\">Tijekom putovanja\n\u0161to je po\u010delo u Istanbulu, a okon\u010dano u Samsunu Ataturk je bio vojnik na\ndu\u017enosti te je bio odjeven shodno tomu, me\u0111utim nekoliko dana po\u0161to je stupio u\nSamsun po\u010dinje djelovati ne kao vojnik, ve\u0107 kao civil.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"text-align:justify\">Prizor \u0161to ga je Ataturk ugledao po dolasku u Samsun nije bio bajan: u gradu su bile engleske okupatorske sile, separatisti su patrolirali istim, a narod nije bio u stanju \u0161tititi se. Tijekom boravka u pala\u010di H\u0131nt\u0131ka koja je danas pretvorena u muzej, Ataturkove besane no\u0107i s puta nisu prestale. Ni ondje nije bio mogao spavati. Me\u0111utim, dok su on i oni \u0161to mi\u0161ljahu poput njega bili puni odlu\u010dnosti, nijedna prepreka nije bila nepremostiva.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter\"><img loading=\"lazy\" width=\"512\" height=\"341\" src=\"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/unnamed-1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1649\" srcset=\"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/unnamed-1.jpg 512w, https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/unnamed-1-300x200.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 512px) 100vw, 512px\" \/><figcaption>Prikaz jedne od proslava 19. svibnja<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p style=\"text-align:justify\">Ovo putovanje\n\u0161to ga kratko poku\u0161asmo opisati, bilo je od prekretne va\u017enosti za turski narod\nte po\u010detak njegova oslobo\u0111enja. Upravo zbog povijesne va\u017enosti 19. svibnja 1919,\nodnosno datuma kada je Ataturk u Samsunu stupio na anadolsku zemlju, isti je\ndatum poklonio turskoj mlade\u017ei. Kao \u0161to napomenusmo na po\u010detku ovoga rada, sam\npojam <em>mladosti<\/em> ovdje se odnosi na novitete u idejama.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"text-align:justify\">Rije\u010dima: \u201eMlade\u017ei!\nMlade\u017ei koja preuzima na se ostvarenje mojih nada u budu\u0107nosti! Izrazito sam\nsretan i zadovoljan \u0161to \u0107u ovu dr\u017eavu ostaviti mladima poput vas, koji ste me\nshvatili!\u201c Ataturk govori o povjerenju koje ukazuje u mlade.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"text-align:justify\">Ove bi nam Ataturkove rije\u010di svima trebale biti vodilja: \u201eVidjeti mene, to ne zna\u010di pod svaku cijenu vidjeti moje lice, ve\u0107 razumijeti i osje\u0107ati moje zamisli i osje\u0107aje, to je dovoljno.\u201c (7) Shvatiti Ataturka mogu\u0107e je kroz pro\u017eivljavanje i poznavanje njegovih ideja. Stoga bismo uvijek trebali imati u vidu pote\u0161ko\u0107e pro\u017eivljavane tijekom osnivanja Republike Turske te dovijeka \u010duvati i slaviti sve 19. svibnje \u0161to nam ih je Ataturk povjerio.<\/p>\n\n\n\n<p>prevedeno s: <a href=\"https:\/\/dhgm.meb.gov.tr\/yayimlar\/dergiler\/Milli_Egitim_Dergisi\/medergi\/11.htm\">https:\/\/dhgm.meb.gov.tr\/yayimlar\/dergiler\/Milli_Egitim_Dergisi\/medergi\/11.htm<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>&nbsp;<br><strong>(*)<\/strong> Suradnik u Centru za prou\u010davanje Ataturka u Udru\u017eenju za kulturu, jezik i povijest Ataturk.<br><strong>(1) <\/strong>Atat\u00fcrk\u2019\u00fcn Fikir ve D\u00fc\u015f\u00fcnceleri, Haz\u0131rlayan: Utkan Kocat\u00fcrk, 3. Bas\u0131m, Ankara 1984, str. 76.<br><strong>(2)<\/strong> Sabahattin Selek, Anadolu \u0130htil\u00e2li, \u0130stanbul, 1981, str. 206.<br><strong>(3)<\/strong> Falih R\u0131fk\u0131 Atay ve Mahmut Soydan,&nbsp;Atat\u00fcrk\u2019\u00fcn An\u0131lar\u0131, \u0130stanbul, 1982, str. 153.<br><strong>(4) <\/strong>Fethi Teveto\u011flu, Atat\u00fcrk\u2019le Samsun\u2019a \u00c7\u0131kanlar, Ankara 1987, str. 16; Sadi Borak,&nbsp;Atat\u00fcrk, \u0130stanbul 1973, str. 242; \u015eevket S\u00fcreyya Aydemir,&nbsp;Tek Adam 1919-1922, 2. dio, \u0130stanbul, 1983, str. 19; Sabahattin Selek,&nbsp;Anadolu \u0130htil\u00e2li, \u0130stanbul 1981, s.213.<br><strong>(5) <\/strong>H\u00fcrriyet, 19. svibnja 1973, str. 4.<br><strong>(6) <\/strong>Atat\u00fcrk\u2019\u00fcn Fikir ve D\u00fc\u015f\u00fcnceleri, Pripremio: Utkan Kocat\u00fcrk, 3. izdanje 1984, str. 164-165.<br><strong>(7) <\/strong>A.g.e., str. 342.<br><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Povijesni zna\u010daj i va\u017enost 19. svibnja 1919. godine autorica rada: Ne\u015fe \u00c7etino\u011flu (*)preveo: Marko \u0160apina 19. svibnja 1919. godine jedan je od datuma koji se smatraju prekretnima u povijesti Republike Turske. Upravo 19. svibnja, odnosno dan kada je Ataturk zakora\u010dio u Samsun, obilje\u017eava se i kao Praznik mladih i sporta. Tijekom Narodne je borbe Ataturk [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1643,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"spay_email":""},"categories":[9,336],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/unnamed.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1642"}],"collection":[{"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1642"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1642\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1651,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1642\/revisions\/1651"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1643"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1642"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1642"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1642"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}