osvrt pripremila: Dora Novak<\/strong><\/p>\n\n\n\n autor: Yakup Kadri Karaosmano\u011flu<\/strong> Roman Tu\u0111inac <\/em>(Yaban<\/em>, 1932) djelo je dru\u0161tveno\nanga\u017eiranog knji\u017eevnika Yakupa Kadrija Karaosmano\u01e7lua koje progovara o turskom\nRatu za neovisnost i nestabilnosti turskog jedinstva 1918. godine. Radnja\nromana smje\u0161tena je u vrijeme kada je vojska prevo\u0111ena Mustafom Kemal pa\u0161om\nnastojala osloboditi Anadoliju od stranih okupatora. Glavni lik romana, Ahmet\nCelal umirovljeni je \u010dasnik i ratni invalid koji se, razo\u010daran potporom\nistanbulske elite britanskim okupatorima i osmanskom sultanu, seli na anadolsko\nselo. Uvidjev\u0161i koliko su seljaci konzervativni, neskloni promjenama,\nneobrazovani te poput povodljive gomile bez vlastitih ideala i stavova Ahmet\nubrzo shva\u0107a da se nikada ne\u0107e mo\u0107i s njima poistovjetiti i sve vi\u0161e o\u010dajava zbog\nnjihove indiferentnosti po pitanju nacionalne borbe i nedostatka patriotizma. <\/p>\n\n\n\n U o\u010dima seljaka Ahmet je tu\u0111inac kao i drugi njemu\nsli\u010dni pripadnici obrazovane elite. Njegovi ideali o naprednom, sekularnom i nacionalno\nosvije\u0161tenom dru\u0161tvu strane su i tu\u0111e anadolskim seljacima \u0161to glavnog junaka\n\u010dini sve udaljenijim od vlastitog naroda. Ta otu\u0111enost najbolje se mo\u017ee\nzamijetiti na samom po\u010detku romana u kojemu autor opisuje podru\u010dje oko Ankare\nnakon pobjede oslobodila\u010dke vojske nad Grcima u Bitci kod Sakarye kada\nizaslanstvo za vrijeme obilaska boji\u0161ta pronalazi dnevnik anonimna autora. \u010clanovi\nizaslanstva pitaju seljake kome je dnevnik pripadao, a oni im odgovaraju da ne\nznaju i da ih nije briga jer je ta osoba me\u0111u njima bila samo \u201etu\u0111inac\u201c.<\/p>\n\n\n\n Patnje glavnog lika koje se manifestiraju opre\u010dnim emocijama poput suosje\u0107anja, bijesa, tuge i nesretne ljubavi odraz su tada\u0161njeg beznadnog stanja turskog dru\u0161tva i svjedok lo\u0161ih uvjeta u kojima su se nacionalne snage borile protiv okupatora. Kako bi dodatno naglasio u kakvoj se \u201eduhovnoj kalju\u017ei\u201c nalazila Republika prvih deset godina svoga postojanja, autor prirodu opisuje prljavom i gnjilom, a gotovo svakom liku pripisuje neku vrstu tjelesnog defekta. <\/p>\n\n\n\n Iako se mo\u017ee \u010diniti da je Karaosmano\u01e7lu kritiku uputio\nsamo seljacima optu\u017euju\u0107i ih za lakovjernost,\npraznovjerje te nedostatak interesa za nacionalnu borbu, romanom Tu\u0111inac <\/em>obru\u0161io se u prvom redu na turske\nintelektualce u kojima zbog kontinuiranog zanemarivanja sela vidi glavne krivce\nza zapu\u0161teno stanje perifernih krajeva dr\u017eave. Autor zaklju\u010duje da do ve\u0107ih\npromjena i istinske modernizacije ne\u0107e do\u0107i ukoliko se mentalitet anadolskih\nseljaka ne promijeni, a u dru\u0161tvo ne usade nove vrijednosti poput kulture\n\u010ditanja i pisanja.<\/p>\n\n\n\n Karaosmano\u011flu ovim romanom ukazuje na brojne podjele i\ndihotomije unutar turskog dru\u0161tva ranog republikanskog perioda koje se posebno o\u010dituju\nu nerazumijevanju izme\u0111u obrazovanih i neobrazovanih, gradske elite i anadolskih\nseljaka te zapadnog i tradicionalnog muslimanskog svjetonazora. Utopijske ideje\npomirbe islama s na\u010delima moderne sekularne dr\u017eave, koje su neki od autorovih\nsuvremenika gajili, \u010dinile su se neostvarivima Karaosmano\u011fluovim realpoliti\u010dkim\nuvjerenjima stoga je on rje\u0161enje problema nacionalnog, kulturalnog i\nreligijskog identiteta Turaka pronalazio u kemalisti\u010dkom idealu sekularne\nnacije.<\/p>\n\n\n\n Yakup\nKadri Karaosmano\u011flu<\/strong> (Kairo, 27. o\u017eujka 1889 \u2013 Ankara, 13.\nprosinca 1974) jedan je od najistaknutijih turskih knji\u017eevnika republikanskog\nperioda. Rane godine djetinjstva i prvu naobrazbu stekao je u francuskoj \u0161koli\nu Kairu. Godine 1908. s obitelji seli u Istanbul. Isprva je bio pristalica\nknji\u017eevnog pokreta osnovanog nedugo nakon Mladoturske revolucije Fecr-i \u00e2ti<\/em> (Zora budu\u0107nosti<\/em>), no kasnije je nastavio razvijati samostalnu\nknji\u017eevnu karijeru. Zbirka pripovijetki iz 1913. godine bila je\nKaraosmano\u011fluovo prvo objavljeno djelo. Neki od autorovih najpoznatijih romana\nsu: H\u00fck\u00fcm gecesi<\/em> (No\u0107 odluke<\/em>, 1927), Sodom ve Gomore<\/em> (Sodoma i Gomora<\/em>,\n1928) i Yaban<\/em> (Tu\u0111inac,<\/em> 1932). U gotovo svim djelima autor \u010ditatelju pru\u017ea uvid u\npoliti\u010dka i kulturna previranja dru\u0161tva svojega vremena. Osim knji\u017eevnim\nstvarala\u0161tvom Karaosmano\u011flu se bavio novinarstvom, politikom i diplomacijom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Osvrt na knjigu Tu\u0111inac (Yaban) osvrt pripremila: Dora Novak autor: Yakup Kadri Karaosmano\u011flunaslov knjige: Tu\u0111inacnaslov izvornika: Yabanprijevod: Dragutin Bi\u0161\u0107anizdava\u010dka ku\u0107a: A. Velzikmjesto i datum izdanja: Zagreb, 1940I. izdanje, 195 stranica Roman Tu\u0111inac (Yaban, 1932) djelo je dru\u0161tveno anga\u017eiranog knji\u017eevnika Yakupa Kadrija Karaosmano\u01e7lua koje progovara o turskom Ratu za neovisnost i nestabilnosti turskog jedinstva 1918. godine. Radnja romana smje\u0161tena je u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1086,"featured_media":1634,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"spay_email":""},"categories":[9,334],"tags":[353,315,349,351,347],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/yaban-yakup-kadri-karaosmanoglu-540x401.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1639"}],"collection":[{"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1086"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1639"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1639\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1640,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1639\/revisions\/1640"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1634"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1639"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1639"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kst.ffzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1639"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
naslov knjige: Tu\u0111inac<\/strong>
naslov izvornika: Yaban<\/strong>
prijevod: Dragutin Bi\u0161\u0107an<\/strong>
izdava\u010dka ku\u0107a: A. Velzik<\/strong>
mjesto i datum izdanja: Zagreb, 1940<\/strong>
I.<\/strong> izdanje, 195<\/strong> stranica<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n